Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona stupio je na snagu 15. kolovoza 2026. Za većinu građana bitne su tri promjene: viši iznosi do kojih se prekršaj može riješiti bez suda, šira mogućnost naplate kazne na mjestu počinjenja i ukidanje mogućnosti da se sudski izrečena novčana kazna plati u iznosu od dvije trećine.
Popust od jedne trećine više ne vrijedi kada o kazni odluči sud
Prema članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona novčana se kazna i dalje smatra u cijelosti plaćenom ako osuđena osoba u zadanom roku plati dvije trećine izrečenog iznosa. Novost je iznimka koja je tom pravilu dodana: popust se ne primjenjuje na presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim, ni na presudu kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog.
Popust je time ostao vezan uz odluke koje se donose bez suđenja, a gubi se čim o krivnji odluči sud.
- Popust i dalje vrijedi kod prekršajnog naloga i obveznog prekršajnog naloga, ako se kazna plati u ostavljenom roku, te kod rješenja o prekršaju tijela državne uprave.
- Popusta više nema kod presude kojom sud okrivljenika proglašava krivim nakon provedenog prekršajnog postupka.
- Popusta više nema ni kada sud presudom odbije prigovor i potvrdi prekršajni nalog.
Viši pragovi za rješavanje prekršaja bez suda
Obvezni prekršajni nalog – do 1.000,00 eura
Ovlašteni je tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog za prekršaj propisan zakonom za koji je kao jedina kazna propisana novčana kazna do 1.000,00 eura za fizičku osobu. Dosadašnji je prag bio 663,61 euro.
Uz to je proširen raspon u kojem se obveznim prekršajnim nalogom, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom – sada kod prekršaja za koje je propisana novčana kazna iznad 265,45 do 1.000,00 eura. Zabrana upravljanja može se time u znatnom dijelu prometnih prekršaja izreći bez suda.
Naplata polovice kazne na mjestu počinjenja – do 390,00 eura
Novčana se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa, i to za prekršaje za koje je propisana samo novčana kazna do 390,00 eura za fizičku osobu. Dosadašnji je prag bio 265,45 eura.
Ako počinitelj u tom trenutku nije u mogućnosti platiti, ili uopće nije zatečen na mjestu počinjenja, kazna se pod istim uvjetima može platiti u roku od tri dana od zatjecanja odnosno od primitka obavijesti o prekršaju, uz dostavu dokaza o uplati tijelu koje je prekršaj utvrdilo.
Posljedica je za počinitelja povoljna i u praksi se često previdi: plati li kaznu i trošak utvrđenja prekršaja na taj način, prekršajni se postupak ne vodi, izrečena se kazna ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.
Pisano ili usmeno upozorenje – do 300,00 eura
Kada policija u obavljanju nadzora utvrdi prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna do 300,00 eura, koji je osobito lake naravi i čiji počinitelj prije nije činio slične prekršaje, može mu umjesto naplate kazne izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje. Dosadašnji je prag bio 132,72 eura.
| Institut | Do 14. kolovoza 2026. | Od 15. kolovoza 2026. |
|---|---|---|
| Obvezni prekršajni nalog (fizička osoba) | do 663,61 EUR | do 1.000,00 EUR |
| Naplata polovice kazne na mjestu počinjenja | do 265,45 EUR | do 390,00 EUR |
| Pisano ili usmeno upozorenje policije | do 132,72 EUR | do 300,00 EUR |
| Opomena kao prekršajnopravna sankcija | do 663,61 EUR | do 663,61 EUR |
Upozorenje nije opomena
Dva se instituta u praksi redovito miješaju. Upozorenje je opisana ovlast policije na mjestu počinjenja prekršaja i nije prekršajnopravna sankcija. Opomena iz članka 43. Prekršajnog zakona jest prekršajnopravna sankcija – mjera upozorenja koju izriče tijelo koje vodi postupak, i to za prekršaje za koje je kao jedina kazna propisana novčana kazna do 663,61 eura, kada se s obzirom na postupanje počinitelja, krivnju i posljedicu radi o očito lakom obliku prekršaja.
Izmjenama iz 2026. godine članak 43. nije mijenjan. Prag za opomenu ostaje 663,61 euro; podignut je prag za policijsko upozorenje. Riječ je, dakle, o dva različita instituta i samo je jedan od njih izmijenjen.
Elektronička komunikacija sa sudom
Izmjene uvode obveznu elektroničku komunikaciju u prekršajnom postupku pred sudom. Državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, državno odvjetništvo, pravne osobe, odvjetnici te sudski vještaci i tumači dužni su podneske i priloge koji postoje u elektroničkom obliku podnositi putem informacijskog sustava, a na isti im se način dostavljaju sudske odluke i dopisi. Za fizičke osobe elektronička komunikacija ostaje dobrovoljna.
Rok za podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga iznimno je kratak, a njegovim se propuštanjem gubi i sama mogućnost osporavanja. Ako ste zaprimili prekršajni nalog ili obvezni prekršajni nalog, naš ured stoji na raspolaganju za ocjenu osnovanosti prigovora i izgleda za uspjeh, izradu i podnošenje prigovora u zakonskom roku te zastupanje u prekršajnom postupku.