Što je odlučeno u oglednom sporu
Zakon o inkluzivnom dodatku o smrti korisnika govori kratko: pravo prestaje s danom smrti. Time nije odgovoreno na dva pitanja koja se u praksi zapravo postavljaju — što je s iznosima koji su dospjeli, a nisu isplaćeni, i može li se nastaviti postupak koji je bio u tijeku. Na drugo je pitanje odgovorio Upravni sud u Zagrebu presudom donesenom u oglednom sporu (poslovni broj Us I-3006/2025, presuda od 23. siječnja 2026.). Ministarstvo je žalbu protiv te presude povuklo.
Što je bilo sporno
Stranka je podnijela uredan zahtjev, rješenje u zakonskom roku nije doneseno, a stranka je u međuvremenu umrla. Zavod je postupak obustavio pozivom na pravilo općeg upravnog postupka o smrti stranke, a Ministarstvo je žalbu njezine nasljednice odbilo — uz obrazloženje da su prava iz sustava socijalne skrbi osobna i nenasljediva te da prednik uopće nije postao korisnik prava.
Najvažnija utvrđenja suda
- Zahtjev za inkluzivni dodatak, iako se odnosi na pravo strogo osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, pa se postupak može nastaviti s nasljednicima umrle stranke.
- Neprenosivost prava iz sustava socijalne skrbi odnosi se na temeljno pravo kao takvo, a ne na pojedine mjesečne iznose koji pripadaju za razdoblje od podnošenja zahtjeva do smrti.
- Budući da se pravo priznaje unatrag, od dana podnošenja urednog zahtjeva, stranka koja ispunjava uvjete osnovano očekuje da joj budu priznati i iznosi za to razdoblje.
- Obustavom postupka nakon proteka zakonskog roka javnopravno bi tijelo izvodilo korist iz vlastitog nepoštivanja propisa, a nasljednik bi ostao bez mogućnosti da se uopće ispita je li prednik ispunjavao uvjete.
- To što prednik nije podnio žalbu zbog šutnje uprave ne šteti nasljedniku — obveza tijela da odluči u roku ne ovisi o tome koristi li stranka pravna sredstva.
- Važeći Zakon o socijalnoj skrbi, za razliku od ranijeg, više ne sadrži odredbu koja je izričito nalagala obustavu postupka kad stranka umre prije izvršnosti rješenja; izostanak te odredbe govori u prilog nastavku postupka.
- Pravila o neprenosivosti i o nasljeđivanju dospjelih, a neisplaćenih iznosa u socijalnoj skrbi u biti su istovjetna onima u mirovinskom osiguranju, pa se stajališta iz te sudske prakse mogu primijeniti i ovdje.
Što to znači u praksi
Rješenja o obustavi postupka poništena su, a postupak se nastavlja s nasljednicom. O nastavku se ne donosi posebno rješenje — tijelo je jednostavno dužno nastaviti postupati. Kako je predmet vođen kao ogledni spor, isto pitanje u nizu drugih istovrsnih predmeta treba riješiti na isti način.
Uz to, zakon o socijalnoj skrbi izrijekom propisuje da dospjele novčane naknade koje nisu isplaćene do smrti korisnika nasljeđuju njegovi nasljednici prema propisima o nasljeđivanju. Svojstvo nasljednika dokazuje se rješenjem o nasljeđivanju, pa je ono isprava koju u postupku treba priložiti.
Što nasljednicima praktično stoji na raspolaganju
- Zatražiti nastavak postupka — Zavod za to ima i poseban obrazac za nasljednike podnositelja koji su umrli prije konačne odluke.
- Sačuvati dokumentaciju — presudni su zahtjev s potvrdom o predaji, sva rješenja i dokaz o datumu dostave.
- Paziti na rokove — rokovi za žalbu i za tužbu teku neovisno o ostavinskom postupku; petnaest odnosno trideset dana protječe i dok se nasljednici tek raspituju.
- Priložiti rješenje o nasljeđivanju, odnosno prijaviti potraživanje u ostavinskom postupku ako ostavina još nije dovršena.
- Ne odustajati zbog usmene obavijesti — obavijest da „pravo prestaje smrću" točna je u pogledu prava za ubuduće, ali ne odgovara na pitanje dospjelih iznosa.
Ako je korisnik umro prije isplate ili tijekom postupka, javite nam se — provjerit ćemo u kojoj je fazi predmet, zatražiti nastavak postupka i zastupati nasljednike pred Zavodom, Ministarstvom i upravnim sudom.